Marcus Klingberg: sudbina židovskog revolucionara

U posljednjem intervjuu koji je dao 2014., godinu dana prije smrti, 95-godišnji izraelski liječnik epidemiolog Marcus Klingberg izjavio je: “ja sam bio i ostao komunist […] Sovjetskom Savezu svi dugujemo za to što je oslobodio Svijet od nacista”. Zbog tog svog “duga”, Markus je trpio mučenja, batine i dvadeset godina robije. Da bismo razumjeli njegovu revolucionarnu sudbinu i njegovu nepokolebljivu predanost, moramo se vratiti povijesti židovskog naroda u Istočnoj Europi, i njegovoj ulogu u radničkom pokretu u prošlom stoljeću. Nastavi čitati

Kerestinec: Slava palim drugovima

O razmjerima terora koji je u Kraljevini Jugoslaviji bio uperen protiv boraca za demokraciju najbolje svjedoče zatvorske ćelije pune političkih zatvorenika, prije svega komunista. U jednoj od zatvorskih ustanova, logoru Kerestinec nedaleko Zagreba, bilo je zatočeno više od stotinu partijskih aktivista koji su se u vremenu diktature borili za prava radnog naroda i protiv eksploatacije gradskog i seoskog proletarijata. Među njima bilo je radnika, učitelja, književnika, novinara itd… Uoči nacističke okupacije i uspostave fašističkog režima tzv. Nezavisne države Hrvatske, političke elite nisu željele ukinuti logor i pustiti političke zatvorenike. Nastavi čitati

Vlado Dapčević 1917.-2001.

Točno sedamnaest godina od njegove smrti treba nešto reći o liku i djelu Vlade Dapčevića. Kada se govori o povijesti revolucija i dosezima radničkih borbi, često se prevelik dio pažnje daje pojedinim ličnostima i manje ili više točnim stereotipima koji ih prate. Tako dolazimo u opasnost da revoluciju blesavo tumačimo kao površan proces kojeg pokreću veliki vođe i nadljudi pa iz vida izgubimo činjenicu da se radi o kolektivnim borbama. Borbama koje su iznijeli nebrojeni potlačeni koji su u te bitke ugradili ogroman dio sebe ili svoje živote.

Ipak, teško je u našoj povijesti pronaći osobu koja na bolji način utjelovljuje komunističku ideju od Vlade Dapčevića. Nastavi čitati

Sjećanje na istarsku revolucionarku

Giuseppina Martinuzzi (1844.–1925.), učiteljica i revolucionarna književnica iz Labina, jedna je od prvih socijalistica. Iako potječe iz dobrostojeće obitelji, čitav je svoj život posvetila širenju ideja socijalizma i borbi protiv nepravde. Za poziv učiteljice odlučila se kako bi svojim radom pomagala siromašnoj djeci labinskih rudara i seljaka čiju je bijedu promatrala još od malih nogu. Prozvana je “učiteljicom siromašnih”, istakla se kao žestoki zagovaratelj uvođenja obaveznog obrazovanja, no njezino se društveno i političko djelovanje nije ovdje zaustavilo – početkom 20. stoljeća, Martinuzzi prihvaća ideje socijalizma i piše svoje najpoznatije djelo, socijalnu poemu “Ingiustizia” (“Nepravda”). Nastavi čitati

Sjećanje na drugaricu

Na današnji dan obilježavamo treću godišnjicu smrti Ivane Hoffmann, prve žene iz zapadne Europe koja je ne žaleći i ne štedeći svoj život poginula boreći se u redovima Marksističko-lenjinističke komunističke partije (MLKP) protiv krvoločnih bandi tzv. Islamske države u Siriji. Drugarica poznata pod ratnim imenom Avaşin Tekoşin Güneş se s drugim kurdskim borkinjama prije tri godine našla u žarištu unakrsne paljbe i pala u herojskoj borbi. Rođena je u Njemačkoj 1. rujna 1995., a sa svojih 19 godina odlučila je otići u slobodnu regiju Rojavu kako bi branila revoluciju i humanizam i kako bi se borila za slobodu rame uz rame s potlačenima. Slava joj!

Revolucionarna baza i samoobrana: primjer Crnih pantera

Ovaj tekst je nastao na temelju opširnije analize Komunističke izgradnje (Kommunistische Aufbau), naše sestrinske grupe iz Njemačke. Analiza je skraćena i prilagođena, ali je politička linija ostala ista.

Uspon Donalda Trumpa na vlast početkom ove godine ojačao je utjecaj njegovih saveznika, grupa rasista koje želi poništiti pozitivne promjene nastale kroz desetljeća crnačke borbe. Ali američkim Crncima nije bilo puno bolje čak ni kad su imali “svog” predsjednika. Nasilje i siromaštvo je ono što obilježava njihov život od kad su im preci oteti da rade kao robovi na plantažama. Danas se ponovo priča o potrebi da se organizira borba protiv takve situacije, a za nju je važno učiti iz prošlih primjera, poput poznatih Crnih pantera čije iskustvo može biti korisno svim potlačenima diljem svijeta. Nastavi čitati

1917.: Bez žena nema revolucije

Prije sto godina, revolucija u Rusiji je zauvijek promijenila povijest svijeta. Bez nje se ne bi raspala stara kolonijalna carstva, ne bi postojala radnička i socijalna prava kao ni dobar dio onog što danas smatramo tekovinama civilizacije. Sada, kada je izgubljeno dosta toga što je izboreno u Oktobru, vidimo kako polako gubimo i stvari koje su generacijama radnika prije nas bile normalne. Ništa od toga njima nije palo s neba, sve je teškom mukom izboreno, a Revolucija je bila jedan od vrhunaca borbe. Kad se o ovom priča, često se zaboravlja na ulogu radnica u svemu ovome, zato svoj tekst za sto godina Revolucije posvećujemo baš ovoj temi. Nastavi čitati

Naxalbari – 50 godina pobune

Oružani ustanak u selu Naxalbari od prije 50 godina temelj je revolucionarnog pokreta u Indiji. Indijski revolucionari se u čast tog događaja nazivaju naksalitima i najveća su prijetnja indijskom režimu. Od zahtjeva za zemljom ovaj ustanak se razvio u politički pokret čiji se utjecaj danas rasprostire na tisuće kvadratnih kilometara. U zemlji koja razvija vlastiti svemirski program milijuni ljudi su polupismeni, gladni i bez minimalnih sredstava za život. Indija se voli nazivati najvećom demokracijom na svijetu iako i dalje postoji kastinski sustav zbog kojeg su ljudi u ropstvu. Nastavi čitati

Tko je bio Joe McCann?

joeGrad Belfast u Sjevernoj Irskoj je 15. travnja 1972. godine eksplodirao u velikoj pobuni. Podignute su barikade, cijeli kvartovi su oslobođeni, a okupacijska sila Velike Britanije kasnije je prijavila kako je samo tog dana pretrpjela više stotina napada, što oružanih, što kamenjem i drugim predmetima. Povod za ustanak u kojem su sudjelovali i oni otprije politički aktivni i klinci koji su prvi puta u ruke uzeli molotovljev koktel bila je vijest da su britanski specijalci ranije tog dana u zasjedi ubili “Velikog Joea McCanna”, najtraženiju osobu na britanskom popisu i lokalnog heroja radničke klase. Nakon tri dana uličnih borbi, obitelj je dobila njegovo tijelo, a na sprovodu se pojavilo preko pet tisuća ljudi koji su ga u vječnost ispratili uz oružanu pratnju njegovih suboraca. Nastavi čitati