Josip Adamček - Seljačka buna 1573.

I.

O pogoršavanju položaja zavisnih seljaka u 16. st. zbog povećavanja naturalne rente i potiskivanja seljaka iz trgovine poljoprivrednim proizvodima.

Najvažniji oblik povećavanja naturalne rente bilo je pretvaranje desetine iz novčane u naturalnu daću. U 15. st. uvedeno je, naime, plaćanje desetinskih daća u novcu. Novčani ekvivalent desetine bio je stalan, iako su cijene poljoprivrednih proizvoda u prvoj polovici 16. st. neprekidno rasle. To je dovelo do toga da su seljaci plaćali veoma umanjenu vrijednost desetine. Ta je daća postala gotovo simbolična. Desetinu je gotovo na svim posjedima pobirala crkva. Ali za nju su se u 16. st. zainteresirali i svjetovni feudalci. Oni su gotovo svagdje pobiranje desetinskih daća preuzeli u svoje ruke, a zatim ih preveli iz novčanog u njihov prirodni, naturalni oblik. Oduzimanje desetine od crkve provodilo se obično nasilnim sredstvima, prisiljavanjem biskupa i Zagrebačkog kaptola da je uz relativno nizak zakup prepuste vlastelinu. Prevođenje desetinskih daća iz novčanih u naturalne svagdje je značilo povećavanje toga dijela feudalne rente. Prema približnim računima, desetina se tom promjenom povećala četiri do šest puta.

Opširnije:Josip Adamček - Seljačka buna 1573.

Pouke jugoslavenskog samoupravljanja (Michael Lebowitz, 2004.)

(Ovaj rad kanadskog ekonomista Michaela Lebowitza predstavljen je na skupu pri sindikalnom pokretu na svjetskom sastanku solidarnosti s Bolivarskom revolucijom u Caracasu u Venezueli, 14. travnja 2004. To je pokušaj sumiranja pozitivnih i negativnih iskustva "samoupravnog socijalizma" koji, po našem mišljenju, precizno detektira neke od osnovnih problema i proturječja tog eksperimenta, pogotovo restauraciju tržišnih mehanizama koja je, paradoksalno, olakšana ideološkom argumentacijom stvaranja "pravog socijalizma". Jedini veći prigovor koji bi se mogao uputiti tekstu je ignoriranje međunarodnog faktora prilikom rane faze uspostavljanja modela, tj. američku pomoć "jugoslavenskom ekonomskom čudu" pedesetih u sklopu angažiranja Jugoslavije u obrambeni sustav SAD-a i utjecaj smanjenja te pomoći na jugoslavensku ekonomsku krizu ranih šezdesetih. Za prijevod zahvaljujemo našem drugu u Španjolskoj.)

Opširnije:Pouke jugoslavenskog samoupravljanja (Michael Lebowitz, 2004.)

Radnički "FAQ" (Slobodni Filozofski)

U svjetlu sve intenzivnije suradnje studenata i radnika i izražavanja studentske solidarnosti s radnicima u zajedničkoj borbi za općedruštvene interese, donosimo "Radnički FAQ" koji su napravili studenti Filozofskog fakulteta.

Opširnije:Radnički "FAQ" (Slobodni Filozofski)

Dani komune (Primož Krašovec, 2009.)

"Tranzicija ne vodi nikamo." (Rastko Močnik)

"Baršunaste revolucije" od godine 1989. do 1991. su se, u retrospektivi, pokazale tipičnim buržoaskim revolucijama – nakon momenta ekstaze, sveprisutnog oduševljenja i patetične retorike ("danas su dozvoljeni snovi" – Milan Kučan) slijedi, kao što piše Marx u 18. Brumaireu dugotrajan mamurluk: privatizacija, osiromašenje, inflacija, militarizacija, podivljali nacionalizam, mržnja, državno i mafijaško nasilje, uništenje socijalne države i, u slučaju Jugoslavije, još i rat. S izuzetkom pojedinaca, intelektualci su po uništenju Jugoslavije ili aktivno kolaborirali s novonastalim režimima (to posebno vrijedi za književnike i povjesničare kao najvažnije stvaratelje i čuvare "nacionalne supstancije") ili tiho zatvarali oči, držali svoje akademske pozicije i nadali se da neće doći do najgoreg dok ne stignu do sigurne mirovine.

Opširnije:Dani komune (Primož Krašovec, 2009.)