Nakon neuspjelog prvog pokušaja Vlade da šest hrvatskih brodogradilišta proda privatnicima, u drugom krugu natječaja, zaključenog 19. svibnja, pristigle su četiri ponude za tri brodogradilišta. Dvije ponude stigle su za „Brodotrogir“, a po jedna za „3. maj“ i „Brodograđevnu industriju Split“. Za riječki "3. maj" ponudu je predao "Crown Investment" u ime austrijske kompanije "A-tec", za "Brodograđevnu industriju Split" tvrtka "DIV" iz Samobora, a za „Brodotrogir“ ponude su dale tvrtke „Jadranska ulaganja“ i „More Trogir“. Ovaj posljednji ponuđač posebno je zanimljiv po tome što, za razliku od ostalih koji imaju pretenziju na ponuđena brodogradilišta, ovaj nimalo ne skriva svoje kriminalne namjere.

Naime, vlasnik tvrtke „More Trogir“, Slobodan Ljubičić, koji posjeduje 50 hektara zemljišta u blizini Šibenika i 30 hektara na Čiovu na kojem planira izgraditi luksuzne vile i hotele, u nekoliko je navrata posljednjih mjeseci javno obznanjivao svoje namjere da na atraktivnoj lokaciji u Trogiru na kojoj se nalazi brodogradilište „Brodotrogir“, također sagradi turistički kompleks što, naravno, podrazumijeva gašenje brodogradilišta i otpuštanje radnika. Prema sporazumu između hrvatske Vlade i Europske komisije za tržišno natjecanje u kojem je predviđena mogućnost prenamjene djelatnosti brodogradilišta, ovakvim i sličnim kriminalnim planovima poput Ljubičićevih, širom su otvorena vrata. Iako ostali ponuđači tvrde da imaju u planu nastaviti brodograđevnu djelatnost, sasvim je jasno da su njihove jedine namjere da maksimaliziraju vlastiti profit, a to znači lešinarenje nad ostacima nekad jake brodograđevne industrije i iscrpljivanje radnika koji već godinama rade za minimalnu plaću, tako dugo dok potpuno ne unište brodogradilišta i ne otpuste sve radnike, a na tim istim lokacijama sagrade luksuzne hotelske komplekse. Rezultati natječaja biti će poznati 19. lipnja, iako je već sada sasvim jasno da će ishod, kakav god on bio, biti nepovoljan za radnike. Sudbina njih gotovo 9000, koliko ih trenutno radi u svih šest brodogradilišta, ovisi o njima i njihovom samoorganiziranju u otporu protiv privatnog kapitala.