Gladio – kako je NATO koristio fašiste u borbi protiv revolucije u Europi

Mreža GladioJoš jedan tekst iz časopisa “Revolucija” donosi priču o “slobodnom svijetu” u vrijeme Hladnog rata koju će vam tranzicijski ideolozi “totalitarizma” uvijek prešutjeti.

Marksisti-lenjinisti su uvijek tvrdili kako fašizam nije neki nezavisan pokret koji ima neku svoju specifičnu ideologiju. Suprotno liberalnim mitovima kako postoji parlamentarna demokracija i kapitalizam s jedne, te “totalitarizmi” ili “ekstremizmi” s druge strane, fašizam je uvijek služio samo kao posljednje sredstvo obrane kapitalizma od revolucije. Mussolini dvadesetih i Hitler tridesetih nisu došli na vlast kada je “narod poludio” kako to vole prikazivati liberali, nego kad je vladajuća klasa zaključila da jedino “čvrsta ruka” fašizma može spriječiti dolazak komunista na vlast. Prijelomni trenutak Hitlerove karijere, tajna njegovog uspjeha, nisu bili ni jedni izbori, ni jedan prosvjed ili parada, nego njegov tajni sastanak i savezništvo s tada vodećim industrijalcima Njemačke, Alfredom i Gustavom Kruppom. I obje strane saveza toga su bile potpuno svjesne. Nastavi čitati “Gladio – kako je NATO koristio fašiste u borbi protiv revolucije u Europi”

Pozdrav drugaricama u borbi

Osmi mart 2013.Danas kao i prije sto godina, kapitalizam je pokazao da ne može donijeti ravnopravnost ženama tako da riječi Clare Zetkin da žena ima još više interesa za socijalističko društvo od muškarca i dalje stoje. Osim što će joj socijalizam donijeti oslobođenje kao radnici, on joj jedini može priznati potpuno ljudsko dostojanstvo. Dok se danas položaj žena pokušava mjeriti brojem žena u vojsci i policiji ili žena poduzetnica i političarki, namjerno se zaboravlja da o borbi žena za emancipaciju uopće ne bismo pričali da ju nisu povele radnice koje je ubijala i tukla ta ista vojska i policija, koju su krali ti isti poduzetnici i varali ti isti političari. Nastavi čitati “Pozdrav drugaricama u borbi”

Tko je bio Pierre Overney?

Sprovod Pierrea OverneyaPovodom 41. obljetnice ubojstva Pierrea Overneya, objavljujemo priču o njegovoj žrtvi i pokretu kojem je pripadao, a čiju tradiciju i mi slijedimo. Tekst iz prvog broja našeg časopisa “Revolucija”.

Godina 1968. jedan je od najsnažnijih revolucionarnih simbola. Nigdje ta godina ne znači više nego u Francuskoj, u kojoj su te godine prvo studentska, a onda i radnička pobuna do temelja uzdrmali sistem. Ti pokreti bili su i prvi značajniji nastup jednog novog revolucionarnog pokreta koji je bio razočaran u kompromisersku i foteljašku politiku Komunističke partije i teorijski revizionizam u Sovjetskom savezu, tražio je povratak revolucionarnom marksizmu-lenjinizmu, a inspirirao se Kulturnom revolucijom u Kini. Nastavi čitati “Tko je bio Pierre Overney?”

Kako danas čitati legendarni Komunistički manifest?

manifestPovodom 165. obljetnice prvog izdanja “Komunističkog manifesta” objavljujemo tekst koji je nedavno izašao u prvom broju našeg novog časopisa “Revolucija”.

Komunistički manifest je uz Kapital sigurno najpoznatija Marxova knjiga. Zbog lake dostupnosti knjige (gotovo u svakoj knjižnici i antikvarijatu, kao i na mnogim mjestima na internetu) mnogi će uzeti upravu ovu knjigu u potrazi za brzim i kratkim odgovorima na pitanja što je to komunizam. Ako su tako postupili, mogli bi se razočarati što tekst ne pruža kratke upute ili uvod u revolucionarnu ideologiju. Nastavi čitati “Kako danas čitati legendarni Komunistički manifest?”

Narodne antikrizne mjere u pet točaka

5 točakaOd početka svjetske ekonomske krize, standard radničke klase u Hrvatskoj znatno je pao. Rastuća nezaposlenost uz istovremene rastuće cijene roba i rastuće rate kredita vodi veliku većinu stanovništva u situaciju siromaštva koja prijeti socijalnom katastrofom. Takva situacija, kao ni sama kriza, nije posljedica neke neizbježne prirodne nepogode na koju nemamo utjecaja, nego prije svega ekonomske politike koja se provodi i dalje – takozvanih “mjera štednje”. Vladajuće klase namjerno lažno uspoređuju vođenje ekonomske politike jedne zemlje s osobnim budžetom pojedinca. Žele nas uvjeriti kako smo svi “malo previše trošili”, pa sad moramo “malo prištedjeti”. Ali mjere štednje zapravo uopće nisu štednja, nego su daljnje agresivno preusmjeravanje javnih sredstava u privatne džepove kako bi se “pomoglo poslodavcima” i tobože spasila ekonomija. Nastavi čitati “Narodne antikrizne mjere u pet točaka”