Antifašist u Srbiji na meti države

Sloboda ZekiParalelno s rehabilitacijom četničkog vođe Draže Mihailovića država Srbija krenula je u obračun s antifašistima. Uspostavljajući i formalno kontinuitet s nacionalističkom ideologijom, a samim time i s njenom praksom, srpska buržoazija dobila je još jedno sredstvo kako bi se riješila svojih klasnih neprijatelja. Pod optužbom da je uvrijedio vrhušku Srpske pravoslavne crkve i u materijalnoj nemogućnosti da plati kaznu koju mu je sud izrekao, antifašist Zoran Petakov dobio je rješnje o izdržavanju zatvorske kazne. Nastavi čitati “Antifašist u Srbiji na meti države”

Radnička Hrvatska – nikad više ustaška!

nikad-ustaska1Uspostavom kapitalističkog poretka vladajuće strukture koje su se do devedesetih vrlo rado pozivale na tekovine NOB-a, odnosno koristile ga kao platformu za svoje tržišne projekte kao što je samoupravljanje, vrše radikalnu, ali logičnu promjenu odnosa prema istome. Kompletna revizija NOB-a rađena je u smjeru odbacivanja antifašističke i revolucionarne suštine otvarajući tako vrata nacionalizmu s ciljem učvršćivanja eksploatatorskog sistema, odnosno koncentriranja društveno ekonomske moći u rukama pojedinaca. Nastavi čitati “Radnička Hrvatska – nikad više ustaška!”

Za borbeni Prvi maj!

U sjećanje na slavnu borbu čikaških radnika 1886. godine koji su zahtijevali zakonsku odluku o osmosatnom radnom vremenu radnička klasa diljem svijeta u kontinuitetu obilježava Prvi maj. Kroz povijest Međunarodni praznik rada je postao sinonim za demonstracije, štrajkove, otpore, blokade, jednom riječju za borbu radničke klase u obrani od diktature kapitala. Nastavi čitati “Za borbeni Prvi maj!”

Sloboda, klasna i spolna

8martNa osmi mart danas se često gleda kao ostatak prošlosti, simpatičan bivši praznik ili neku staru verziju Valentinova. Dok je to danas samo prilika da žene dobiju cvijeće kojim ih muškarci razvesele jedan dan u godini, rijetko se sjetimo da je taj datum, kada je utemeljen kao Međunarodni dan žena, prije svega podsjećao na žestoke i požrtvovne borbe za žensko oslobođenje. Nažalost, to što je dijeljenje cvijeće zamijenilo masovna okupljanja i sukobe s policijom tek je manjim dijelom posljedica stvarne promijene u položaju žene, a više je posljedica konzumerizma i slabosti revolucionarnog pokreta. Nastavi čitati “Sloboda, klasna i spolna”