O značaju Imunološkog

imz8Imunološki zavod nije klasična proizvodna tvrtka, ona ima i humanu funkciju. Služi za proizvodnju cjepiva koja spašavaju živote i samo taj podatak trebao bi biti dovoljan da se Imunološki spasi od uništenja.

No, Imunološki je bitan zbog brojnih razloga. Osnovan je još krajem 19. stoljeća i već tada je cijepljenje bilo potpuno besplatno. 1930. godine se ukida uvoz cjepiva i antiseruma jer je zaključeno da je jeftinije proizvoditi cjepivo umjesto uvoziti ga iz stranih zemalja. Krvne pripravke proizvodimo oko 35 godina, i to prije Austrije, Mađarske, Češke, Grčke i mnogih drugih zemalja kojima smo godinama ustupali razne krvne preparate. Iako je danas samodostatnost u proizvodnji cjepiva u svijetu postala normalna činjenica, Hrvatska čini upravo suprotno, mi smo tu samostalnost izgubili i uništili. Nastavi čitati “O značaju Imunološkog”

Borba radnika za spas Imunološkog

imz6Kulminacija problema za Imunološki zavod “poklopila” se s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Sustavna nebriga i neulaganje, zajedno s namjerom vladajućih da se Imunološki privatizira, dovela je  profitabilnu firmu od iznimnog značaja za društvo pred propast. Zavod je još 1998. godine izgubio licencu Svjetske zdravstvene organizacije, te je time izgubio mogućnost plasmana na dobrom dijelu europskog tržišta. Restrukturiranjem iz 2012. isplanirano je da 115 osoba mora napusti Zavod čime bi broj zaposlenih sa 326 pao na 211 radnika. Iako sa svojim virusni sojevima mogu postati globalni svjetski proizvođač zbog čega su smetnja mnogih farmaceutskim divovim, iako je potražnja za krvnom plazmom takva da ju nazivaju tekućim zlatom, te iako su i dalje izvozili svoje proizvode u zemlje kao što su Meksiko, Rusija, Ukrajina, Indija, Čile, Filipini, Haiti, jugoistočna Europa itd. Imunološki je bilježio gubitke, radilo se restrukturiranje, smjenjivale su se uprave, nije se ulagalo, da bi sljedeći udarac bio gubitak proizvodnih dozvola. Nastavi čitati “Borba radnika za spas Imunološkog”

Kako je propadao Imunološki zavod

imz3 Imunološki zavod još je jedna žrtva tranzicije. Ovo što se desetljećima stvaralo i razvijalo postalo je žrtvom privatnih i uvoznih interesa za koje su lobirali razni političari. Gotovo da i nije bilo političara u zdravstvu, ali i šire, koji nije povezan s nekom od afera oko Imunološkog. Posljednjih dvadesetak godina stalno se traži povoljan trenutak da se Imunološki privatizira, a vrijednost se sustavno umanjuje kako bi se pogodovalo privatnom kapitalu. Osim visoko profitabilne proizvodnje, Imunološki privlači pažnju i zbog svojih nekretnina u Rockefellerovoj i Gundulićevoj ulici u Zagrebu, te gospodarskog dobra u Brezju. U doba sveopće rasprodaje narodnog bogatstva i punjenja džepova pojedinaca, krenule su i nedaće za Imunološki. Nastavi čitati “Kako je propadao Imunološki zavod”

Zlatne godine Imunološkog zavoda

imz2Povijest Imunološkog zavoda seže do daleke 1893. godine. Najprije je bio Kraljevski zemaljski zavod za proizvodnju animalnog cjepiva protiv boginja, a 1961. nastaje Imunološki zavod kakvog ga danas znamo. Još 1894. cijepljenje je bilo potpuno besplatno. Tada je izračunato da je jeftinije proizvoditi cjepivo umjesto uvoza ili otkupljivanja cjepiva od raznih privatnih proizvođača. 1930. godine i službeno se ukida uvoz cjepiva i antiseruma i Imunološki zavod postaje jedna od najvažnijih zdravstvenih institucija u zemlji. Lokacija sjedišta Imunološkog zavoda kroz godine se mijenjala ali Gundulićeva ulica u Zagrebu pamti se kao početna točka i kamen zamašnjak u proizvodnji cjepiva. Vrijedi spomenuti kako se u početku radilo u teškim uvjetima Balkanskog i 1. svjetskog rata, no u monografijama se može čitati o brojnim inovacijama i načinima kako se pokušavalo osuvremeniti cjepivo unatoč za današnje vrijeme nemogućim uvjetima. Nastavi čitati “Zlatne godine Imunološkog zavoda”

Radničke vijesti 11: tko se želi dočepati Imunološkog zavoda

rv11Pripremanje Imunološkog zavoda za prodaju odavno je počelo. Pitanje na koje ne znamo odgovor je hoće li ga se prepustiti domaćem ili stranom vlasniku. U interesu zajednice je pak sprječavanje tih planova i očuvanje Imunološkog u službi svih nas. Jadran Galenski laboratorij, PharmaS Nexus Private Equity, Visia Croatica, Bilthoven Biologicals B.V.U., firme koje su najspominjanije u mediji, ili pak netko treći uskoro bi mogao odlučivati o sudbini jedne od najpoznatijih zdravstvenih institucija u državi.

Jadran Galenski laboratorij, odnosno direktor poduzeća Ivo Usmiani još prošle godine iskazao je interes za Imunološki zavod. Usmiani slovi kao čovjek koji je čvrsto povezan s političkim elitama. Često ga se spominjalo kao jednog od ljudi Slavka Linića i glavnog favorita za preuzimanje Zavoda. Nastavi čitati “Radničke vijesti 11: tko se želi dočepati Imunološkog zavoda”