Čileanski 11. rujna i naše gore list

Čovjek sa slike je Čedomil Laušić Glasinović, čileanski marksist-lenjinist dalmatinskih korijena. Rođen je u Punta Arenasu, gradu na samom jugu zemlje u kojem polovinu stanovništva i danas čine potomci hrvatskih radničkih obitelji. Studirao je agronomiju i kao student se priključio organizaciji MIR (Pokret revolucionarne ljevice) koja je na vrhuncu brojala 10.000 članova te se zalagala za oružanu borbu protiv SAD-u odane desničarske vlade u šezdesetima. Godine 1970. Čile na izborima dobiva prvog socijalističkog predsjednika u povijesti, Salvadora Allendea, kandidata liste Narodnog jedinstva, koalicije komunista, socijaldemokrata itd. Nastavi čitati “Čileanski 11. rujna i naše gore list”

Marcus Klingberg: sudbina židovskog revolucionara

U posljednjem intervjuu koji je dao 2014., godinu dana prije smrti, 95-godišnji izraelski liječnik epidemiolog Marcus Klingberg izjavio je: “ja sam bio i ostao komunist […] Sovjetskom Savezu svi dugujemo za to što je oslobodio Svijet od nacista”. Zbog tog svog “duga”, Markus je trpio mučenja, batine i dvadeset godina robije. Da bismo razumjeli njegovu revolucionarnu sudbinu i njegovu nepokolebljivu predanost, moramo se vratiti povijesti židovskog naroda u Istočnoj Europi, i njegovoj ulogu u radničkom pokretu u prošlom stoljeću. Nastavi čitati “Marcus Klingberg: sudbina židovskog revolucionara”

Kerestinec: Slava palim drugovima

O razmjerima terora koji je u Kraljevini Jugoslaviji bio uperen protiv boraca za demokraciju najbolje svjedoče zatvorske ćelije pune političkih zatvorenika, prije svega komunista. U jednoj od zatvorskih ustanova, logoru Kerestinec nedaleko Zagreba, bilo je zatočeno više od stotinu partijskih aktivista koji su se u vremenu diktature borili za prava radnog naroda i protiv eksploatacije gradskog i seoskog proletarijata. Među njima bilo je radnika, učitelja, književnika, novinara itd… Uoči nacističke okupacije i uspostave fašističkog režima tzv. Nezavisne države Hrvatske, političke elite nisu željele ukinuti logor i pustiti političke zatvorenike. Nastavi čitati “Kerestinec: Slava palim drugovima”

Vlado Dapčević 1917.-2001.

Točno sedamnaest godina od njegove smrti treba nešto reći o liku i djelu Vlade Dapčevića. Kada se govori o povijesti revolucija i dosezima radničkih borbi, često se prevelik dio pažnje daje pojedinim ličnostima i manje ili više točnim stereotipima koji ih prate. Tako dolazimo u opasnost da revoluciju blesavo tumačimo kao površan proces kojeg pokreću veliki vođe i nadljudi pa iz vida izgubimo činjenicu da se radi o kolektivnim borbama. Borbama koje su iznijeli nebrojeni potlačeni koji su u te bitke ugradili ogroman dio sebe ili svoje živote.

Ipak, teško je u našoj povijesti pronaći osobu koja na bolji način utjelovljuje komunističku ideju od Vlade Dapčevića. Nastavi čitati “Vlado Dapčević 1917.-2001.”

Sjećanje na istarsku revolucionarku

Giuseppina Martinuzzi (1844.–1925.), učiteljica i revolucionarna književnica iz Labina, jedna je od prvih socijalistica. Iako potječe iz dobrostojeće obitelji, čitav je svoj život posvetila širenju ideja socijalizma i borbi protiv nepravde. Za poziv učiteljice odlučila se kako bi svojim radom pomagala siromašnoj djeci labinskih rudara i seljaka čiju je bijedu promatrala još od malih nogu. Prozvana je “učiteljicom siromašnih”, istakla se kao žestoki zagovaratelj uvođenja obaveznog obrazovanja, no njezino se društveno i političko djelovanje nije ovdje zaustavilo – početkom 20. stoljeća, Martinuzzi prihvaća ideje socijalizma i piše svoje najpoznatije djelo, socijalnu poemu “Ingiustizia” (“Nepravda”). Nastavi čitati “Sjećanje na istarsku revolucionarku”